METODOLOGIJA ODABIRA LOKACIJA ZA REALIZACIJU

JAVNI PROSTORI U GRADU

Navike i aspiracije stanovnika grada, obrasci ponašanja, rast standarda i tehnička podrška suvremenim zahtjevima, mijenjaju se iz dana u dan, što sve određuje uvjete za tvorbu novog arhitektonskog okvira u kojem se manifestira javna sfera. Grad doživljava mijene, a time i njegovi javni prostori. Percepcija javnoga prostora također se mijenja. Javni život kao tradicijska odrednica života grada, prolazi također kroz preobrazbu jer „na ulicu“ izlaze nekada izrazito inkluzivni stereotipi upotrebe, vezani uz prostore osobnog okruženja. U javnim se prostorima danas događa i ono što se nekada nije moglo ili nije smjelo događati, a rituali svakodnevnice sele se iz enklava namijenih izričitim upotrebama (zabava, ugostiteljstvo, kultura i sport) u opće dostupan prostorni okvir javnoga korištenja. Granica između privatnog i javnog iščezava.

Javni prostori su se danas odvojili od akademske definicije kojom je obilježen pojam trga ili ulice. Javljaju se nove vrste javnih prostora i novi oblici njihova korištenja, koji trebaju zadovoljiti i sporadične manifestacije koje izmiču planerskoj kontroli i projektantskom određenju. Socijalizacija (nenametljiva i slobodna) imperativ je u promišljanju smisla i uloge javnoga prostora u suvremenome društvu u čijem okrilju susreću svi socijalni slojevi stanovništva i gdje vladaju potpune demokratske slobode okupljanja i ponašanja.

Javni prostori posjeduju vlastiti sadržaj, vlastitu upotrebnu vrijednost koja je često heterogena i s odlikama funkcionalne neodređenosti. Komercijalna i javna sfera preklapaju se. Interes za izlazak u javni prostor imaju i građani i ponuditelji usluga koji posluju uz njegov rub. Način korištenja može dominirati te tako obilježiti neki javni prostor, ali ta funkcija nikada ne bi trebala biti jedina ili isključiva. Mnogi se oblici korištenja površina ispoljavaju istodobno ili pak altetiraju u dnevnim, tjednim ili sezonskim ciklusima. Sezonalnost upotrebe javnoga prostora danas sve više iščezava, a dokidaju se cikličke razlike u životu gradskog prostora vezane uz izmjene radnih i neradnih dana ili ljeta i zime. Zagreb u tom smislu, nalazeći se na preklopu klimatskih obilježja, baštini mediteranske i kontinentalne obrasce korištenja javnih površina.


Zagreb za mene pokušava otkriti potencijale prostora koji mogu zadovoljiti nedostatak javnih sadržaja na lokalnoj razini. Prostori se često skrivaju „negdje između“, na pješačkim ili biciklističkim trasama, ali bez primjerene opreme i urbanog obličja.

Programiranje javnoga prostora za određene aktivnosti na otvorenim površinama, ograničenog je dosega. U provedbi programski obuhvat određen je preklopom različitih zona koje određuju pojedinačni urbanistički parametri iz skupine općih statusnih (društvenih) odrednice javnoga prostora te funkcionalnih odrednica koje se obilježavaju upotrebu prohodne plohe i njezino okruženje, uključujući promet i kretanje. Perceptivne – oblikovne odrednice prostora također su značajna komponenta imidža javnoga prostora.

Zagreb za mene želi malim intervencijama, koje se mogu događati istovremeno s velikim planskim idejama, razvijati kulturu javnog okupljanja, a među stručnjacija poticati istraživanje i njegovu aplikativnu primjenu. Istovremeno – osobitošću programa, neponovljivošću izgledom i sadržajima – potaknuti će se kretanje prema tim novonastalim žarištima u gradu.

javni prostori2


STUDIJA LOKACIJA JAVNOG GRADSKOG PROSTORA

Studija lokacija javnog gradskog prostora sastoji se od istraživanja Akupunkture grada, urbanističkog istraživanja, i prijedloga lokacija za uređenje.

A. ISTRAŽIVANJE AKUPUNKTURE GRADA

Akupunktura grada djelujući inicijalno na kvartovskoj razini i niže, nastoji se precizno osmišljenim i pozicioniranim malim intervencijama pozitivno utjecati na kvalitetu gradskog života. Osnovna tri principa na kojima se temelji ova metodologija su interdisciplinarnost, male intervencije i participacija. Projekt Zagreb za mene nastao je inspiriran osnovnim principima Akupunkture grada i njenim dosadanjim rezultatima te u želji da se metodološki Akupunktura primjeni na cijeli grad kao cjelinu. No pomakom koji je nastao u mjerilu, s kvartovskog na gradsko, male intervencije u prostoru kvarta postale su male revitalizacije javnih prostora grada.

Time je potreba za uključivanjem urbanističkog istraživanja u fazi detektiranja lokacija i njihova programiranja, kao i uvođenja procedure / institucije javnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja postala nužna. Dok s jedne strane urbanistička struka osigurava stručni pogled na grad i njegove javne prostore, u projektu Zagreb za mene, Akupunktura grada ima ulogu kontinuiranog osiguravanja prisutnosti javnog mišljenja u projektu: od upoznavanja javnosti o participativnoj metodologiji, preko detektiranja lokacija i potreba stanovnika pa sve do preciznog programiranja svake lokacije.

AKUPUNKTURA GRADA – STUDIJA LOKACIJA

Akupunktura grada je unutar prvog dijela projekta “Zagreb za mene” – studije lokacija provela interdisciplinarno istraživanje javnosti tijekom kojeg je prikupila te valorizirala podatke o javnim prostorima u gradu Zagrebu čija bi obnova i/ili uređenje značajno podigli kvalitetu života. Istraživanje su vodili arhitekti dr. sc. Kristina Careva i dr. sc. Rene Lisac, antropolog dr. sc. Tomislav Pletanac i sociologinja dr. sc. Jana Šarinić, uz pomoć niza suradnika i studenata arhitekture, sociologije i likovne akademije. Istraživanje je provedeno u periodu od 16. veljače do 30. travnja 2015. kroz četiri faze: 1. priprema i informiranje javnosti o projektu, 2. prikupljanje informacija o javnom prostoru, 3. strukturiranje podataka, te 4. valorizacija i interpretacija rezultata.

  1. priprema i informiranje javnosti o projektu

Na početku istraživanja pripremljen je digitalni i tiskani materijal kojim se građani, udruge i vijeća gradskih četvrti informiraju o sadržaju i cilju projekta: strukturiran je upitnik za razgovore s građanima; pismo poziva udrugama za uključivanje u diskusiju na fokus grupama; te zamolba predsjednicima i članovima vijeća gradskih četvrti za gostovanjem na njihovoj redovitoj sjednici. Projekt je prezentiran predsjednicima vijeća gradskih četvrti u Gradskoj skupštini 13. veljače 2015., a stručnoj javnosti, članovima DAZ-a i drugim arhitektima u gradu Zagrebu u prostorijama DAZ-a 03. ožujka 2015. Predstavnici medija na terenu pratili su aktivnosti Akupunkture grada.

  1. prikupljanje informacija o javnom prostoru

Cilj istraživanja je bilo sistematski pokriti sve razine javnog interesa za javnim gradskim prostorom kako bi se prepoznale lokacije od najveće potrebe za njegovim uređenjem. Uz detektiranje lokacija evidentirane su i potrebe koje se trebaju ili mogu realizirati kroz uređenje gradskih prostora, a same za sebe nemaju već određenu lokaciju. Prikupljanje informacija o javnom prostoru provedeno je s tri razine javnog interesa i za svaku je odabrana prilagođena metodologija strukturiranog razgovora: strukturirani intervjui s građanima, fokus grupe s udrugama i otvorene diskusije na vijećima gradskih četvrti.

ispitivanje

Mišljenja i zapažanja stanovnika o javnom gradskom prostoru prikupljana su na četiri lokacije (Avenue Mall – 07. ožujka; Trešnjevački plac – 14. ožujka; ulaz u Park Maksimir – 21. ožujka; Splavnica – 28. ožujka) na kojima su članovi Akupunkture grada tijekom razgovora s pojedinim građaninom popunjavali upitnik. Građani su svoje ideje dostavljali i putem pisanog materijala – neki osobno na prije spomenute lokacije, neki putem mail adrese zagrebzamene@d-a-z.hr. Tim Akupunkture grada na terenu je djelovao i 22. ožujka kada je posjetio Jakuševec te tamo informirao građane o projektu. Mišljenja udruga raspravljena su i zabilježena u četvrtak 26. veljače kada su prostorijama DAZ-a održane dvije fokus grupe sa zainteresiranim predstavnicima udruga. U razdoblju od 03. ožujka do 23. travnja 2015. predstavnici Akupunkture grada gostovali su na ukupno 13 vijeća gradskih četvrti, jedno vijeće pismeno se izjasnilo da nije zainteresirano za razgovor, dva vijeća svoj interes su iskazala naknadno dok se jedno vijeće nije javilo.

pismo

  1. strukturiranje podataka

Svim navedenim vidovima prikupljanja informacija dobiveno je ukupno 728 podataka unesenih u tablicu. Svaki unos sastoji se od naziva, opisa i komentara, pripadnosti lokacije gradskoj četvrti te izvora informacije (stanovnik / udruga / vijeće). Dobiveni podaci odnosno pojedinačni unosi kreću se od izuzetno preciznih javnih lokacija, preko većih prostornih cjelina i poteza do informacija o kvartu ili čak cijelom gradu Zagrebu. Neki isticani prostorni problemi i potencijali tiču se izgrađenih (i napuštenih) zgrada i kompleksa. Također se mora istaknuti da je dobar dio dobivenih informacija govorio o potrebi građana za nekim vidom javnog prostora bez lociranja odgovarajućeg prostora za tu potrebu. Stoga su svi dobiveni podaci strukturirani kroz četiri osnovne kategorije: lokacija, potreba, Zagreb, i zgrada.

Svakom unosu koji je u tablici kategoriziran kao lokacija, pridružena je oznaka njegovog dosega. Doseg može biti lokalni, kvartovski ili gradski, a odnosi se na broj stanovnika i turista koji potencijalno imaju kontakt s lokacijom. Sve lokacije točkasto su unesene na internetsku google kartu. Ukupno je na kartu unesena 211 lokacija od čega 89 lokalnog dosega, 90 kvartovskog dosega i 32 gradskog dosega.

karta

  1. valorizacija i interpretacija rezultata

Istraživanje javnosti kroz metodu akupunkture grada principom “od dolje prema gore” (“bottom up”) rezultiralo je nizom informacija i saznanja koje opisuju potrebe u javnom gradskom prostoru grada Zagreba, gledano iz perspektiva građana, udruga i vijeća gradskih četvrti. Istaživanje je tako širokim spektrom te velikim brojem ispitanika kvalitetno analiziralo javni prostor grada na njegovoj cijeloj površini. Općenite potrebe građana mogu se sumirati u željama za kvalitetnijim uređenjem i očuvanjem: 1. sportskih i rekreativnih površina (biciklističke staze, dječja igrališta, staze za trčanje, staze za rolanje, pješačke staze, street-workout, dodatni sadržaji za djecu mlade i umirovljenike), 2. zelenih površina u gradu (parkovi, društveni vrtovi, drvoredi, cvjetnjaci…), 3. prostora za druženje i okupljanje (opremanje prostora za koheziju građana, kvartovski trgovi…), 4. komunalnog reda i prometa (parkovi za pse, terase kafića, ulična rasvjeta, fasade, urbana mobilnost…)

javni prostori

211 evidentiranih lokacija valorizirano je prema nekoliko kriterija koji su se pojavili kroz samo istraživanje akupunkture grada, s ciljem da se odabere uži krug lokacija najpotrebnijih građanima. Primarni kriterij temelji se na želji da se dalje od gradskog centra osnaže i urede lokacije od gradskog značaja kako bi se potakla decentralizacija prezagušenog gradskog centra te se u mentalnoj slici građana pokuša stvoriti i drugi prostorni reperi od onih maksimalno eksploatiranih u strogom centru grada. Sekundarnim kriterijima željelo se valorizirati snagu participativnog uzorka odnosno koliko je iskazana potreba sazrijela i prerasla u civilnu akciju za pojedinu lokaciju, kao i kvantitativno koliko je istih i / ili različitih izvora ukazivalo na nju.

Akupunktura grada svoj dio istraživanja zaključuje s ukupno 51 lokacijom koje su indeksirane s najviše bodova. Lokacije su jednoliko raspoređene po cijeloj gradskoj površini, i predstavljaju javne prostore na kojima se mogu ostvariti različite kategorije potreba građana: druženje na kvartovskom trgu ili parku, igrališta, rekreacija, biciklistički i pješački promet, kućni ljubimci, uređenje prometnih čvorišta, prirodne i kulturne baštine te slično.

 

B. URBANISTIČKO ISTRAŽIVANJE

Usporedno sa istraživanjem Akupunkture grada provedeno je i Urbanističko istraživanje. Urbanističko istraživanje je provela grupa istraživača Katedre za urbanizam Arhitektonskog fakulteta. Istraživačku grupu čini osam urbanista arhitekata: Izv.prof.dr.sc. Krunoslav Šmit (voditelj i koordinator projekta), Doc.dr.sc. Sanja Gašparović, Prof.dr.sc. Jesenko Horvat, Doc.dr.sc. Vedran Ivanković, Prof.dr.sc. Tihomir Jukić, Izv.prof.dr.sc. Damir Krajnik, Izv.prof.dr.sc. Ivan Mlinar, i V.asist.dr.sc. Lea Petrović Krajnik.

Provedeno je znanstveno stručno istraživanje kojim su identificirani problemi i dani prijedlozi unaprjeđenja javnog prostora uz cjelovito sagledavanje grada sa stajališta urbanističkog planiranja.

Cilj istraživanja bio je koristeći se znanstvenoistraživačkim i stručnim metodama rada doći do prijedloga lokacija za uređenje koje mogu potaknuti urbanu revitalizaciju javnih prostora u gradu Zagrebu. Urbanističko istraživanje bilo je usmjereno na mogućnosti prostora, za razliku od istraživanja Akupunkture grada koje je bilo usmjereno na potrebe građana.

Korištena je metoda rada kojom se u proučavanje javnog prostora kreće od cjeline grada prema pojedinačnom i lokalnom. Metoda je bazirana na razumijevanju geneze razvoja grada – na poznavanju onoga što je bilo u prošlosti, na utvrđivanju onoga što je trenutno, kao i na uočavanju prostornih mogućnosti uz iniciranje prijedloga za ono što bi moglo biti u budućnosti.

Postupak rada sastojao se od četiri koraka: 1. korak – Prikupljanje i sistematizacija urbanistički značajnih podataka o gradu. Uključuje analizu prostorno planska dokumentacije (GUP-a i PPUG-a), kao i analizu urbanističkih i razvojnih projekata što su istraživali mogućnosti prostorne organizacije grada i sustava javnih prostora u Zagrebu. 2. korak – Tematske analiza javnog prostora. Utvrđuju se i provode analize urbanističkih tema važnih za sagledavanje obilježja i planiranje razvoja grada. Provedene su tematske analize: izgrađene gradske strukture – stambenih područja, zelenila, gospodarskih cjelina, razvojnih poteza, gradskih centara i javnog gradskog prometa. 3. korak – Identifikacija tematski značajnih lokacija javnog prostora. Tematski značaj se utvrđuje temeljem u istraživanju postavljenog kriterija. Veći značaj pokazuje lokacija na kojoj se nalaze ključni elementi promatrane teme javnog prostora. Rezultat analize je identifikacija 84 tematski značajne lokacije javnog gradskog prostora. 4. korak – Identifikacija lokacija javnog prostora urbanistički značajnih za grad. Urbanistički značaj utvrđuje se također na osnovu kriterija. Veći urbanistički značaj pokazuje lokacija koja objedinjuje više različitih elemenata identificiranih kod tematskih analiza javnog prostora grada. Rezultat identifikacije jesu tri grupe javnog prostora. Grupu A čine lokacije koje okupljaju tri i više tema od značaja za grad (18 lokacija). U Grupi B nalaze se lokacije koje okupljaju dvije teme od značaja za grad (35 lokacija). U grupi C smještene su one lokacije koje sadrže po jednu temu od značaja za grad (31 lokacija).

Rezultati istraživanja ukazuju na slojevitu važnost javnog gradskog prostora. Izgrađena gradska struktura – stambena područja. Obilježja izgrađene gradske strukture ukazuju da se stambena područja mogu sagledavati kao baza unutar koje se javni gradski prostor pojavljuje u oblicima koji imaju potencijal podizanja kvalitete stanovanja velikog broja građana. Zelenilo. Obilježja prirodnih i ozelenjenih područja grada predstavljaju svojevrsne zelene okvire koje stvara Zagrebačka gora s Medvednicom na sjeveru, rijeka Sava u središnjem gradskom prostoru, ali i prirodna šumska područja uz južnu periferiju grada. Zelena područja imaju potencijal što proizlazi iz mogućnosti povezivanja i grupiranja uz stvaranje dodatne alernativne mreže komunikacijskih putova grada. Gospodarske cjeline. Pretežito ih čine površinom velika specijalizirana gradska područja usmjerena na gospodarske proizvodne aktivnosti. Uočava se potreba za povećanjem protočnosti javnih komunikacija kroz njihove zone kako bi se povezali dijelovi grada koje razdvajaju. Također, uočava se i potreba za artikuliranjem utjecaja prema stambenim naseljima smještenim unutar ili uz gospodarske cjeline. Razvojni potezi. Promatraju se kao smjerovi širenja grada koji se kontinuirano realiziraju ili kao smjerovi razvoja grada koji su zacrtani kao dugoročno ostvarive ideje u urbanističkim planovima. Unaprjeđenjem javnog gradskog prostora duž razvojnih poteza može se uskladiti značenje koje takvi potezi imaju u gradu sa njihovim trenutnim funkcionalnim, oblikovnim i ambijentalnim značajkama. Gradski centri. Mreža gradskih centara sustavno se razvija se u gradu čime nastaju mjesta oko kojih se organiziraju raznovrsni gradski sadržaji. Upravo se ta mjesta prepoznaju kao lokacije kod kojih organizirani javni prostor može stvoriti dodanu vrijednost uobličenu kroz nadgradnju osnovih gradskih funkcija. Javni gradski promet. Prometni sustav grada čini višeslojnu složenu mrežu relacija unutar koje je javni gradski promet značajna komponenta integracije grada u zajedničku prostorno funkcionalno cjelinu. U prometnim čvorištima sustava javnog gradskog prijevoza ostvaruje se visoka razina cirkulacije građana što ukazuje na važnost formiranja pažljivo osmišljenih oblika višestruko korištenog javnog gradskog prostora.

gif_ptvi_manji

Temeljem provedenog urbanističkog istraživanja mogu se istaknuti četiri zaključka o obilježjima javnog gradskog prostora u gradu Zagrebu.

  1. Javni je prostor u Zagrebu na razini mjerila cjelokupnoga grada kao i na razini lokalnog mjerila podjednako neuređen, dok u pojednim područjima djeluje zapušteno i zanemareno. Uređivanje malih fragmentiranih prostora lokalnih sredina može biti imperativ i aktivnost kojom će se značajno potaknuti revitalizacija grada. Istraživanje je ukazalo da postoji značajno veći broj lokacija i mjesta na kojima je potrebna intervencija uređenja javnog gradskog prostora.
  2. Javni prostor grada Zagreba ima raznolika, raznovrsna i višeslojna obilježja. Njegovim uređenjem istodobno se može potaknuti i rješavanje brojnih gradskih problema, a mogu se otvoriti i nove teme koje će osvježiti i obogatiti suvremena obilježja grada i povećati standard života njegovih građana.
  3. U Zagrebu postoji potencijal za stvaranjem novih vrsta javnog prostora. Osim trgova i parkova, postoji puno širi spektar oblika javnog prostora grada kojim se mogu istaknuti njegovi pejsažni okviri, njegovi gradski potezi, pješačke poveznice, šetnice uz potoke, i drugi još nedovoljno afirmirani oblici javno korištenih gradskih mjesta.
  4. Javne prostore grada Zagreba obilježavaju – prepoznatljivi okviri brežuljaka Medvednice i rijeke Save, barijere željezničke pruge i važnih prometnih pravaca, potencijali urbanih intervencija gradskog značaja poput središnje gradske osi i zelene potkove Novog Zagreba, važna prometna čvorišta javnog gradskog prijevoza na točkama velike frekvencije protoka građana, kao i zanemareni dijelovi nedovoljno izraženih urbanih obilježja poput Kozari putova ili Brezovice.

manji_drugi

C. PRIJEDLOG LOKACIJA ZA UREĐENJE

Nakon završetka istraživanja Akupunkture grada i urbanističkog istraživanja uslijedio je postupak utvrđivanja prijedloga lokacija za uređenje. Istraživačke su grupe integrirane u jedan, zajednički multidisciplinarni radni tim kako bi se provela sinteza rezultata obaju istraživanja.

Cilj sinteze bio je doći do prijedloga lokacija koje su značajne sa stajališta stanovnika i njihovih potreba, kao i sa stajališta urbanizma i mogućnosti gradskog prostora.

Korištena je metoda rada koja se temelji na preklapanju podataka. Preklapanje podataka rezultiralo je utvrđivanjem prijedloga lokacija za uređenje. Na svakoj od tih lokacija istaknute su mogućnosti gradskog prostora za rješavanje potreba koje nedostaju građanima.

Postupak rada sastojao se od tri koraka. 1. korak – Integracija i sintezni prikaz rezultata istraživanja Akupunkture grada i urbanističkog istraživanja. Na istoj tematskoj karti prikazane su najbolje ocijenjene lokacije iz istraživanja Akupunkture grada (indeksi 5-9) i najbolje ocijenjene lokacije iz urbanističkog istraživanja (grupe A-B). 2. korak – Identifikacija onih lokacija koje su u oba istraživanja prepoznate kao značajne. Nakon utvrđivanja kriterija za identifikaciju, izdvajaju se najviše ocijenjene lokacije. Rezultat analize je identifikacija 33 lokacije koje čine prijedlog lokacija za uređenje. 3. korak – Opis prijedloga lokacija za uređenje. Svaka se lokacija opisuje s naznakom teme, uz definiranje pozicije s granicom obuhvata, te uz isticanje njenog urbanističkog i sociološkog značaja.

Studija lokacija javnog gradskog prostora rezultirala je izdvajanjem 33 lokacije koje se predlažu za uređenje. Lokacije se mogu razvrstati u pet prostorno i tematski određenih grupa u kojima se nalazi od 5 do 10 lokacija.

U središnjem dijelu Zagreba ističu se teme ulica, trgova i blokova. U sjeverenom dijelu Zagreba pojavljuju se teme vezane uz ulaze na Medvednicu i zeleni okvir grada. U južnom dijelu Zagreba obrađuju se teme: savskog područja, gradskih osi, zelene potkove novog Zagreba i teme gradskih rubova. U istočnom dijelu Zagreba tematiziraju se prometne barijere uz željezničku prugu i gradske avenije te spajanje razdvojenih gradskih cjelina. Dok su u zapadnom dijelu Zagreba u fokusu kontaktni prostori prema Medvednici, ali i potezi uz željeznicu.

U središnjem dijelu Zagreba nalazi se 7 lokacija / 6. Okruženje Britanca: skrivena dvorišta, 13. Ljubljanica: trg i promenada uz potok, 15. Maksimirska – Kvatrić: cesta postaje ulica, 20. Središte Trešnjevke: pješačke poveznice, 27. Zapadni kolodvor: ulaz u Donji grad, 28. Trgovi Gornjega grada: mjesta susreta, i 29. Savska – Tratinska: mjesto između tri pruge.

U Sjevernom dijelu Zagreba je 5 lokacija / 7. Dolje: vrata Sljemena, 16. Markuševec: mjesto susreta podno Medvednice, 24. Šestine: šetališta uz sljemenske potoke, 25. Potok Vrapčak: novi ulaz na Medvednicu, i 26. Kozjak: kvartovski park.

U Južnom su dijelu Zagreba 7 lokacija / 1. Avenija Dubrovnik – SR Njemačke: gradsko šetalište, 2. Avenija Dubrovnik – Većeslava Holjevca: povezivanje kvartova, 5. Brezovica: izlet do dvorca, 21. Savski terminal – Kajzerica: zagrebačko tromostovlje, 30. Nasipi uz Most slobode: predah u zelenoj oazi, 31. Lanište – Remetinec: zeleno srce kvarta, i 32. Park Novi Zagreb: zelena potkova novoga grada.

U Istočnom dijelu Zagreba smješteno je 9 lokacija / 3. Borovje: naselje uz Savu s kvartovskim trgom, 4. Branimirova: park duž pruge, 8. Donja Dubrava: kvartovska mjesta uz aveniju, 9. Dubec: prostori druženja, 12. Gornja Dubrava: središte kvartovske kulture, 14. Kozari Put i Kozari Bok: zajednički park dvaju naselja, 17. Savica jezera: što bliže netaknutoj prirodi, 18. Sesvete: zeleni prsten, i 22. Volovčica – Borongaj – Svetice: povezivanje dijelova grada.

U Zapadnom dijelu Zagreba predloženo je 5 lokacija / 10. Črnomerec – Grmoščica: šetnja do glinenog mosta, 11. Gajnice – Stenjevec: prostori povezivanja, 19. Susedgrad: život uz zapadna vrata grada, 23. Vrapče – Grmoščica: rekreacija uz park šumu, i 33. Špansko: trg park.

Sve lokacije se nalaze na interaktivnoj mapi u kojoj postoji i kratki opis identificiranih prijedloga lokacija. Slijedi odabir 17 lokacija koje će se urediti temeljem utvrđenih potreba a prema projektima koji će se dobiti nakon provođenja javnih arhitektonsko-urbanističkih natječaja.

U zaključku se može naglasiti kako je za izradu studije lokacija javnog gradskog prostora korištena inovativna metoda rada što objedinjuje istraživanje koje kreće “od dolje prema gore” (istraživanje Akupunkture grada) sa istraživanjem koje kreće “od gore prema dolje” (urbanističko istraživanje). Utvrđeno je da jedna metoda potiče drugu, te da je objedinjavanjem omogućeno provjeravanje i potvrđivanje rezultata obaju studija. Doprinos provedenog istraživanja je u razvijanju novih metoda rada i alata kojima se može potaknuti započinjanje procesa urbane revitalizacije javnih prostora u gradu Zagrebu.

gif3